Srbija je uveliko spremna da proslavi 160 godina rođenja svog genija i jednog od najvećih svjetskih naučnika Nikole Tesle, ali ni ovaj manifest kojim se Srbi odužuju Tesli nije propraćen bez polemika i više od toga.
Naime, stav Svetog arhijerejskog Sabora SPC koji je patrijarh Irinej prenio predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću da urna Nikole Tesle bude položena u Hram Svetog Save na Vračaru, od juče je povod za protivljenja toj ideji u Srbiji, ali i da hrvatski mediji pišu kako je ovaj naučnik svjetskog glasa zapravo bio Hrvat.
– Hrvatski i američki izumitelj svjetskog glasa rođen je u ličkom mjestu Smiljanu 1856, ali je skoro cijeli život radio u SAD, gdje je i ostvario sve izume. Umro je u Njujorku 1943. sa 87 godina – navodi riječki Novi list. U ovoj kratkoj rečenici sve je tačno osim da je Tesla hrvatski izumitelj.
Tesla je, naime, rođen u srpskoj porodici koja je živjela u malom mjestu Smiljanu, u Hrvatskoj, koja je tada bila u sastavu Austrougarskog carstva.
Svjetsku slavu stekao je u SAD, gdje je i proveo najveći dio svog života.
Tridesetog jula 1891. Nikola Tesla je dobio američko državljanstvo, u SAD je živio, a tamo je i umro. Upravo ovi podaci doveli su do toga da se čak i danas, 73 godine nakon njegove smrti, još raspravlja o nacionalnoj pripadnosti slavnog naučnika. I svaka strana u „sporu” ima svoje argumente – Srbija porijeklo, Hrvatska zemlju rođenja, a Amerika državljanstvo slavnog naučnika. Neki kažu da je tačku na ovu raspravu zapravo stavio sam Nikola Tesla davne 1936. godine u telegramu koji je poslao hrvatskom političaru Vlatku Mačeku, a u kojem je napisao: „Hvala na mnogo cijenjenoj čestitki i počasti, jednako se ponosim moga srbskog roda i moje hrvatske domovine. Živeli svi Jugosloveni”. Taj telegram je nebrojano puta citiran, premda ima i onih koji osporavaju njegovu autentičnost. Više od ovog telegrama znači rečenica koju je ispisao Tesla i koja se uoči jubileja prenosi društvenim mrežama: „Ako budem imao sreće da ostvarim barem neke od svojih ideja, to će biti dobročinstvo za celo čovečanstvo. Ako se te moje nade ispune, najslađa misao biće mi da je to delo jednog Srbina”.
Inače, urna sa posmrtnim ostacima Nikole Tesle donijeta je u Beograd 1957. godine po želji člana Tesline šire porodice, dr Milice Trbojević, kao pravnog naslednika naučnikove zaostavštine, koja je to pravo stekla nakon smrti Save Kosanovića, sina Tesline najmlađe sestre Marice. Urna je pohranjena u Muzeju Nikole Tesle, a Crkva se ponovo zalaže da ona bude prenijeta u hram Svetog Save na Vračaru. Prije dvije godine ideja SPC nije prošla usled protivljenja Tesline rodbine, Muzeja Nikole Tesle i naučne javnosti. Čitav postupak je zaustavljen, a neke stranke su usprotivile ocjenom da je urni Nikole Tesle mjesto u muzeju s njegovim imenom i njegovom zaostavštinom, gdje počiva godinama.
Tek će se vidjeti kakav će biti rasplet, a neizvjesnosti nema kraja kada su u pitanju dešavanja za jubilarnih 160 godina od Teslinog rođenja. U Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine će biti održana svečana akademija u organizaciji Muzeja Nikole Tesle i Sekretarijata za kulturu Beograda. Dio programa biće i prikazivanje filma o genijalnom Srbinu u produkciji Muzeja, dok će u holu Kolarčeve zadužbine biti izloženi eksponati Muzeja Nikole Tesle.
Kustos Muzeja Nikole Tesle Ivana Zorić objasnila je da je taj datum odabran za svečanu akademiju, jer je 1. i 2. juna 1892. godine Tesla jedini put posjetio Beograd. Dolazak slavnog naučnika u prestonicu Kraljevine Srbije za Beograd i Beograđane bio je nezaboravan i izuzetan događaj.
Tom prilikom odlikovan je Ordenom Svetog Save drugog stepena, u svečanu audijenciju primio ga je tadašnji kralj Srbije Aleksandar Obrenović, a tokom boravka Tesla je posjetio i Narodni muzej i Veliku školu, gdje se obratio studentima i profesorima. Sa fizičarem Đorđem Stanojevićem, zaslužnim za početke elektrifikacije Srbije, razgovarao je o započetoj gradnji električne centrale u Beogradu. Zorić je rekla da je Muzej u sklopu proslave 160. godišnjice Teslinog rođenja planirao aktivnosti, koje su započete otvaranjem izložbe „Nikola Tesla - čovek budućnosti” u Cankarjevom domu u Ljubljani 11. aprila. Najvažnije je, prema riječima Zorićeve, što će sama postavka Muzeja biti osavremenjena i obogaćena većim brojem Teslinih ličnih i originalnih predmeta iz zaostavštine velikog naučnika, a biće otvorena 8. jula.
– Nažalost, izložbeni prostor je mali i nemamo mogućnosti da izložimo sve predmete koje bismo voljeli da predstavimo posjetiocima, ali trudićemo se da sa novom postavkom izložimo što veći broj ličnih predmeta koje daju mogućnost posjetiocima da imaju jedan ličniji kontakt sa naučnikom – objasnila je Zorić. Ona je za 8. jul najavila i otvaranje prve izložbe u okruženju virtuelne realnosti pod nazivom „Doživi Teslu”, koja će omogućiti posjetiocima da „sretnu” Teslu i „prošetaju” prostorima u kojima je veliki naučnik radio i boravio. Od 23. juna do 15. jula na Savskom šetalištu na Kalemegdanu biće izložen veliki broj fotografija i dokumenata koji se čuvaju u Muzeju, kao i model Teslinog visokonaponskog transformatora koji će prvi put biti prikazan javnosti. Povodom 160. godišnjice Teslinog rođenja i Dana nauke u Srbiji, u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti biti održan naučni skup, dok će u Galeriji nauke i tehnike SANU biti priređena izložba posvećana Teslinom doprinosu elektroenergetici. U planu je i da postavka „Fotografije iz Teslinog albuma” dočekuje goste Beograda na aerodromu koji nosi njegovo ime. Muzej sledeće godine planira gostovanje u Australiji zahvaljujući organizaciji Tesla forum.
M. Njeguš